Facebook: Selo Bojana

Selo Bojana leži na brežuljcima Moslavačke gore u sjevero-zapadnom djelu Republike Hrvatske. U pojasu je kontinentalne klimatske zone.

Teritorijalno pripada prigradskim naseljima grada Čazme. Nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sa središtem u Bjelovaru od kojega je 25 km. Bojana je od Zagreba udaljena 60 km.

Najstarije naselje je iz vremena oko 3 000. godina prije Krista. Navedeni lokalitet koji pripada Lasinjskoj kulturi iz Kamenog doba još nije sustavno istražen. Pored toga, u šumi Pijesak, postoji još jedno arheološko nalazište koje najvjerojatnije datira iz Srednjeg vijeka.

Na kraju sela, među vinogradima u Bojana Brdu, je Kapela Svetog Franje Ksaverskog; barokna jednobrodna građevina s tri oltara i rokoko ukrasima, a koja je sagrađena oko 1757. godine. Kao kulturni spomenik najviše razine ušla je pod nadzor Hrvatskog konzervatorskog zavoda iz Zagreba i započela je dugotrajnu obnovu koju najvećim dijelom financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

U selu je otvorena škola 1926. godine, a osamdesetih godina je zatvorena zbog malog broja učenika. Sada djeca osnovnu školu pohađaju u Grabovnici i Čazmi.

U blizini je zrakoplovna pista koja je za vrijeme 2. svjetskog rata služila za spuštanje Savezničkih aviona. Pred tridesetak godina je asfaltirana te od tada služi za poljoprivredne i razne sportske aktivnosti. Na njoj je do sada održano nekoliko aeromitinga.

Nedaleko sela je velika farma stoke u privatnom vlasništvu.

Na istom području se upravo završava Bioplinsko postrojenje Moslavina do 1 MW.

Bojana pripada Rimokatoličkoj Župi Pohođenja Blažene Djevice Marije iz Gornjeg Draganeca u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji.

Selo ima oko 170 stalnih stanovnika. Skoro svi su Hrvati. Jedan dio ljudi radi na poljoprivredi, a drugi dio u poduzećima u Čazmi ili dalje.

Tu je rođen Anton Cetin, akademski slikar i grafičar koji živi i radi u Kanadi. U Čazmi je otvorena galerija koja čuva njegove radove.

U Bojani je rođena Gordana Sobol, saborska zastupnica koja živi u Rijeci te Stanko Grčić, bivši saborski zastupnik koji živi u Čazmi.

Najviše zapisa o povijesti sela Bojane, životu i ljudima je ostavio Stjepan Matešin, rođen 15. prosinca 1940. godine, a preminuo 20. listopada 2012. godine. Pisao je i pjesme.

U selu postoji Dobrovoljno vatrogasno društvo Bojana koje je osnovano 1952. godine. Između mnogobrojnih natjecanja treba izdvojiti takmičenje u Krapini osamdesetih godina prošloga stoljeća te sudjelovanje na državnim natjecanjima; 1996. u Rijeci, 2000. u Varaždinu, 2004. u Osijeku i 2008. u Splitu.

Pored toga je aktivno nekoliko političkih stranaka i udruga.

U prošlosti su postojali Nogometni klub Bojana i Kulturno umjetničko društvo Bojančica koji su postigli zapažene uspjehe u društvenom životu našega kraja i šire.

Od Čazme do Bojane je voženo nekoliko tradicionalnih biciklijada koje su se održavale za praznik 1. Svibnja.

Iako je zaštitnik sela Sveti Franjo Ksaverski, najveće okupljanje domaćih i iseljenih bojanaca je za blagdan Svetog Jakova koje se događa zadnji vikend mjeseca srpnja uz tradicionalnu zabavu i turnir u nogometu.

U Bojani je 2002. godine otvorena Galerija Matešin, a 2008. stalni postav likovnih radova akademskog slikara Franje Matešina i Amfiteatar.

O Bojani i Bojancima je snimljeno nekoliko dokumentarnih filmova u režiji Antonije Putić, Maria Potočki i Franje Matešina.